Varaju li nas na izborima, pripazimo malo

Ovih dana, vjerojatno ste mogli pročitati na portalima ili pogledati na televizijama da postoji sumnja u način registracije birača za predstojeće izbore, u čemu postoji opravdana sumnja da to neko organizira s ciljem ostvarivanja glasova koje taj isti neko ne može realizirati demokratskim putem. Taj isti neko, doveo je Bosnu i Hercegovinu do toga da ona ne prepoznaje osnovne demokratske standarde, misleći da je vješt i sposoban, nastojeći učiniti takvo nešto, da je ovu zemlju odaljio od euro-atlantskih integracija. To je loše i nedopustivo, pa ćemo u nastavku teksta reći, vrlo precizno, ko je za šta odgovoran.

Ko je odgovoran za tačan birački spisak?

U to nema nikakve sumnje, odgovornost za tačnost, ažurnost i integritet biračkog spiska je na Centralnoj izbornoj komisiji Bsone i Hercegovine (CIK), u skladu sa članom 3.6 Izbornog zakona Bosne i Hercegovini, koji tačno kaže ovo na slici:

Da bismo bili do kraja precizni, pojasnimo ova tri pojma: tačnost, ažurnost i integiretet biračkog spiska.

Tačnost biračkog spiska vam znači, kao što i ime govori, da je birački spisak tačan, odnosno da se na njemu nalaze osobe koje u tom trenutku izbornog procesa imaju pravo glasa, razvrstani po biračkim mjestima u okviru izrbonih jedinica kojima pripadaju. To vam znači, da vi prema mjestu stanovanja glasate tamo gdje ste razvrstani, izvjesno na biračkom mjestu u okviru vaše lokalne zajednice. Gdje ste tačno razvrstani, pozivam vas da odete na internet stranicu Centralne izborne komisije - www.izbori.ba - odaberete jezik i nađete rubriku - registracija birača i tamo upišete vaše podatke, gdje će vam izaći podatak da li ste uopće registrirani za izbore i ako jeste, izaćiće vam biračko mjesto gdje možete glasati. Iskoristite svoje pravo i to provjerite, pa ako to ne odgovara stvarnom stanju, odmah se obratite Centralnoj izbornoj komisiji da to ispravi.

Ažurnost biračkog spiska vam znači da su sve eventualne izmijenjene okolnosti unešene u birački spisak kao što je to, na primjer punoljetnost ili sticanje prava glasa u izbornoj godini, pa recimo, na žalost, ako je neko preminuo taj bi trebao biti brisan sa biračkog spiska ili ako ste promijenili mjesto stanovanja, da vas se upiše da glasate tamo gdje živite. Zto vas pozivam da i ovo provjerite, za vas, vašu djecu ili vaše, na žalost preminule osobe i pogledate da li je sa vaše strane birački spisak ažuran.

Integiret biračkog spiska vam znači da je to akt na koji niko ne može utjecati iz bilo kojih razloga, odnosno da je to sveukupan i tačan spisak svih registriranih birača. Ne bi tu bilo ništa sporno da se ne pojavljuju inforamacije da je integritet biračkog spiska ozbiljno narušen, što je direktna odgovornost Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.

Kako nas varaju?

Čuli ste ovih dana kako se pojavljuje preko 9.000 birača koje je neko vještački prenio u spisak osoba koji glasaju iz inostranstva. To je prva prevara, koja ima jedan od dva cilja. Prvi, da se obezbijede vještački glasovi, negdje u inostranstvu na način da se izmjeni to kako glasa naša dijaspora, ali kroz kontrolu tog političkog organizatora. Dakle, neko nastoji da obezbijedi dodatak svome izbornom rezultatu, tako što će vještački registrirati građane koji žive u Bosni i Hercegovini, izmjestivši opet vještački njihovo biračko mjesto sa mjesta življenja u neko biračko mjesto u inostranstvu, gdje bi, sad je već očito, neko glasao umjesto njih u korist neke od političkih opcija.

Druga varijanta, odnosi se na to da na biračkom spisku postoji više registriranih birača nego živih birača u Bosni i Hercegovini. Meni je sasvim jasno da postoje naši građani, koji pripadaju dijaspori ili žive izvan Bosne i Hercegovine, ali koji uredno izvade bosanskohercegovačku ličnu kartu, pa na osnovu CIPS-ovih podataka budu stavljeni na birački spisak kao da žive u BiH. Onda se javlja ta sumnja, da političke stranke organiziraju takvu manifestaciju što prikupe lične karte ili druge dokumente tih građana koji žive izvan Bosne i Hercegovine, pa to daju nekom, recimo 10, 20 ili 50 ličnih karata nekoj osobi koja ide po biračkim mjestima i glasa umjesto njih. To bi bilo nezakonito, ali džaba sva priča, kada biračke odbore koji bi ovo trebali primijetiti, kontroliraju političke stranke.

Treća varijanta je ona kada se traži od glasača da iznese prazan glasački listić, koji odnese u neku od centrala političkih stranaka ili nekih njihovih odanih kadrova, koji onda za novac koji nude narednom glasaču, popune taj prazni glasački listić, dadnu ga novom glasaču kojeg isplate onda kada on ili ona taj popunjeni glasački listić ubace u glasačku kutiju, a novi, prazan listić donesu onome koji plaća. To se zove »Bugarski voz« i izvjesno ga koriste političke stranke na izborima, gdje je opet odgovornost na biračkim odborima koje imenuje CIK, da to spriječe.

Ko je stvarno odgovoran za sve varijante?

Niko drugi nego Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine. Njihova je odgovornost da prirede tačan i ažuran birački spisak, pa ako ima nekih uočenih nepravilnosti, njihovo prijavljivanje tih slučajeva prema nadležnim policijskim i pravosudnim organima, taj isti CIK ne abolira niti najmanje. Jedno je nekog prijaviti za opravdanu sumnju u kriminal oko izbornog procesa, a drugo je zakonska obaveza da se ponudi tačan i ažuran birački spisak i obezbijedi zakonit izborni proces. U tome, sva odgovornost je na Centralnoj izbrnoj komisiji Bosne i Hercegovine.

Ista stvar je i oko toga da neko hoda sa 10, 20 ili 50 ličnih dokumenata, građana BiH koji žive u inostranstvu, pa po različitim biračkim mjestima, ta jedna osoba glasa umjesto njih. To je opet odgovornost CIK-a, jer taj isti CIK licencira ili akreditira članove biračkih odbora koji bi to trebali spriječiti ili oni su jedini odgovorni za takve situacije, jer takvo nešto mi, birači, nemamo čime spriječiti. To je odgovornost CIK-a, a mi sa naše strane, možemo obratiti pažnju da li nas taj neko iz biračkog odbora ispravno legitimira i uoči ko je stvarni glasač.

Istovjetna je stvar i za »Bugarski voz« jer je to opet stvar biračkih odbora koje akreditira CIK, što znači da je to njihova odgovornost. Mogu se glasački listići numerirati, može se veoma lako provjeriti da li u masi glasačkih listića postoje oni listići koji ne pripadaju numeričkom opsegu ili neki papirčići koji nisu glasački listići, gdje bi se trebalo odmah poništiti glasanje. To je sve odgovornost CIK-a, a ne nas građana.

Na kraju, našu građansku odgovornost možemo podići na viši nivo, tako što ćemo provjeriti da li smo ispravno razvrstani na biračko mjesto po mjestu stanovanja, da li ima neko ko je dao svoje lične dokumente nekome da bi se za njega glasalo i, najzad, kada izađemo na glasanje da li birački odbor pravilno identificira one koji izlaze na glasanje, tako što pogledaju njegove ili njene lične dokumente ispravno i glasno izgovore ime glasača. Eto, da malo sami dadnemo doprinos ispravnosti biračkog procesa, znajući ko je za njega odgovoran - Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine.


Piše: dr Slaven Kovačević

O (ne)mogućim blokadama u FBiH

Nekoliko stvari ovdje je jako važno istaći, kako bi stvar bila do kraja jasna, jer po meni ovdje nema nekih većih dilema.

Prvo, smatram donošenje odgovarajućeg zakona o izbornim jedinicama i raspodjeli mandata FBiH ispunjavanjem zakonske obaveze utvrđene članom 10.9 Izbornog zakona BiH, odnosno da Parlament FBiH svake četiri godine preispituje izborne jedinice i broj mandata, što ovaj zakonodavni organ u svoje 24 godine postojanja, nije učinio niti jednom. Dakle, ovdje imamo lex specialis propis koji nije Izborni zakon BiH, već specifičan zakon koji rješava specifičnu materiju broja izbornih jedinica i broja mandata koji dolaze iz njih. ovo mora biti obavljeno jer tako nalaže Izborni zakon BiH. O tome govorim već šest mjeseci, tako da meni ovo čini zadovoljstvo, ako je neko čitao ili slušao što sam govorio ovim povodom.

Drugo, treba znati kako bh. entitet Republika Srpska ima svoj Izborni zakon, koji nije u skladu sa Izbornim zakonom BiH, ali ga Centralna izborna komisija provodi u vezi postupanja po izbornim jedinicama i dodjeli mandata. Odnosno, ovaj entitet je barem djelomično ispunio svoju Izbornim zakonom BiH utvrđenu obavezu, tako da je važno da to i entitet Federacija BiH učini u odgovarajućoj parlamentarnoj proceduri.

Treće, o mogućim blokadama, koje po meni nisu zakonski moguće, ali politički svakako jesu treba podsjetiti na nekoliko stvari. Nema pravo predsjedavajući nit jednog zakonodavnog organa ne sazivati sjednice ili na njih ne stavljati prijedloge zakona koji su upućeni u parlamentarnu proceduru. To nije u skladu sa poslovnicima oba zakonodavna doma. Tačnije, ako zakon postoji u proceduri i, recimo, donji dom ga je usvojio onda taj isti zakon mora biti na prvoj narednoj sjednici gornjeg doma – Doma naroda. Ko to neće, snosi odgovornost, ali ne onu političku. Isto tako, predsjednik Federacije BiH, gospodin Marinko Čavara nije ovlaštena osoba da utvrđuje da li nešto jeste ili nije u skladu sa ustavima u ovoj zemlji, tako da on mora potpisati ukaz za svaki doneseni zakon, a provjera ustavnosti vrši se u odgovarajućoj proceduri prema ustavnim sudovima. 

Još preciznije, ako gospodin Čavara ne potpiše ukaz o donesenim zakonima, onda je počinio krivično djelo. Slična je stvar bila i sa donesenim setom zakona o akcizama u različitim jezicima u različitim zakonodavnim organima, pa su oni potpisani onako kako su doneseni. Ako predstavnici HDZ-a posegni za blokadama, političke prirode, to će biti još jedan pokazatelj da su oni spremni blokirati i državu ako treba, samo da bi ostali u vlasti bez obzira na izborni rezultat, insistirajući na njihovim nedemokratskim, diskiriminatornim prijedlozima Izbornog zakona BiH koji nemaju nikakav dodir sa europskim standardima i principima.

Osnovni demokratski princip da zakone donose većina glasova u zakonodavnim organima, a ako neko pripada onoj manjini koja nije za njih glasala, može samo prihvatiti da je zakon donešen na demokratski način. Sve blokade, bile bi direktan udar na demokraciju, parlamentarne procedure, što je, ništa drugo do napad na ustavni poredak ove zemlje. Ništa više, niti manje od toga.

Piše: dr Slaven Kovačević