Nepostojanje vladavine prava u Ustavnom sudu BiH

Iako je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u svome jučerašnjem saopšenju, nastojeći odbraniti neodbranjivo, izrekao da radi u skladu sa vladavinom prava, kako to stoji u člani I/2 Ustava Bosne i Hercegovine, smatram da je jako važno, vama, građanima ove zemlje ukazati da to baš nije i tačno, što ćemo sve potkrijepiti sadašnjim dokumentima iz Ustavnog sada BiH. Naravno, izvor jeste internet stranica Ustavnog suda BiH, tako da sve što vam budem govorio, možete provjeriti sami. Isto tako posjedujem pismo upućeno Krugu 99, od jednog građanina, kojem je OHR vrlo precizno odgovorio da nema zvaničnog prijevoda Ustava BiH, te da se u javnom prostoru i djelovanju često koriste neslužbeni prijevodi, što svakako nije dobro.

O vladavini prava u Ustavnom sudu BiH

Da počnemo ovdje od verzija Ustava BiH koje koristi Ustavni sud BiH, odnosno onoga što oni nude na svojoj internet stranici. Zadržaćemo se samo na članu I/2 Ustava BiH, u kojem se u engleskoj verziji pominje termin »Rule Of Law« što je klasičan termin iz anglosaksonskog prava i može se prevesti samo kao »vladavina prava« i nikako drugačije.

Bosanski prijevod

Obratite pažnju ovdje na član I/2 koji se zove i »Demokratska načela« pa da to uporedimo sa drugim prijevodom.

Hrvatski prijevod

Pa imamo još i ovaj prijevod iz oblasti domaćih jezika.

Srpski prijevod

Na kraju, imamo zvaničnu verziju Ustava BiH na engleskom jeziku.

Službena engleska verzija, Ustava BiH

Dakle, po mome skromnom mišljenju, član I/2 Ustava BiH bi trebao bitu preveden ovako: Bosna i Hercegovina biće demokratska zemlja koja funkcionira na principima vladavine prava i sa slobodnim i demokratskim izborima. Na suprot toga, Ustavni sud BiH koristi sljedeću formulaciju, koju pronalazimo u odluci Ustavnog suda BiH u predmetu »Božo Ljubić« gdje se u stavu 46. govori sljedeće sa citatom člana I/2 Suatva BiH:

Kao što vidite, Ustavni sud BiH je u odlučivanju po zahtjevu Bože Ljubića, svjesno ili nesvjesno, koristio neki neslužbeni prijevod koji ne sadrži termin vladavina prava. Kad otvorite tih 37 stranica odluke »Božo Ljubić« i ukucate u traženje riječi »vladavina prava« izađe vam 0 (nula) rezultata ili time je jasno da u toj odluci Ustavnog suda BiH nije nigdje spomenuta vladavina prava. Čudno, zar ne? Odnosno, to znači da je Ustavni sud BiH u svome odlučivanju u predmetu »Božo Ljubić« pogrešno utvrdio činjenično stanje.

Zašto je važan termin vladavina prava

Može  se u literaturi pronaći nekoliko definicija ili opisa ovoga termina, ali im je svima zajedničko da to znači jednakost pred zakonom, svih građana, na individualnom nivou i bez izuzetaka. Ako je to tako, a ja tvrdim da jeste, onda se postavlja jednostavno pitanje, kako Ustavni sud BiH može brisati odredbe Izbornog zakona koja kaže sljedeće: »Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u
svakom kantonu« gdje bi trebalo da postoji mogućnost da se svaki građanin sa prostora Federacije BiH može kandidirati u zakonodavni organ pod nazivom Dom naroda FBiH. To je jako važno pitanje, gdje kod Ustavnog suda BiH imate dvije greške. Prva jer nije koristio zvaničnu verziju Ustava BiH u kojoj se spominje termin »vladavina prava« i druga, što je svojom odlukom učinio temelj za razvoj diskriminacije, a to svakako ne bi smio uraditi. Pa kad im tako nešto kažeš, oni se brane lošim saopštenjima. Da je ovo zemlja u kojoj postoji vladavina prava, takve sudije Ustavnog suda BiH bi bile smijenjene, pa se postavlja pitanje, da li Ustavni sud BiH namjerno pravi sistem bez vladavine prava, u kojem oni mogu vječito da rade šta god hoće bez posljedica. Razmislite malo o tome.

Piše dr Slaven Kovačević

Radio Slobodna Europa: Postizborna jednačina na stolu CIK-a

O trenutnoj dilemi oko raspodjele mandata za Dom naroda Federacije  Bosne i Hercegovine, govorio sam ponešto u za Radio Slobodna Europa.

Uspostava Doma naroda Parlamenta Federacije BiH postao je ključni segment za formiranje vlasti nakon Opštih izbora održanih u oktobru.

Vlasti nisu uspjele promjeniti Izborni zakon na vrijeme, pa će sada, nakon izbora, o presudi Ustvanog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić“ i raspodjeli mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH odlučivati Centralna izborna komisija BiH.

Centralna izborna komisija će podzakonski akt uskladiti sa Ustavom Federacije BiH, no članovi CIK-a imaju različito mišljenje koji bi se rezultati popisa trebali koristiti za implementaciju izbornih rezultata - iz 1991. ili iz 2013. godine. Prema prvoj opciji, kod popunjavanja federalnog Doma naroda mandati bi trebalo da budu raspodijeljeni uz princip da će iz svakog kantona biti delegiran najmanje jedan Bošnjak, Hrvat i Srbin, ukoliko je izabran u kantonalnu skupštinu, dok druga varijanta taj princip izostavlja.

BiH ponovo kasni s odgovorima na dodatna pitanja iz Upitnika Evropske komisije, za šta je rok bio kraj septembra 2018. godine. 

BiH u postizbornoj magli, evropski put u zapećku

Bivši član Centralne izborne komisije Vehid Šehić kaže da je CIK obavezan da poslije svakog popisa izvrši analizu etničkog sastava svakog kantona i napravi raspodjelu mandata zavisno od brojnosti svakog konstitutivnog naroda u jednom kantonu.

„Međutim, postoji problem i u samom Ustavu FBiH, gdje se govori da će se do konačne implementacije Aneksa 7 koristiti popis iz 1991. godine. U Izbornom zakonu, u članu 20.16, u prvom stavu stoji da će se do konačne implementacije Aneksa 7 koristiti podaci i broj delegata iz svakog kantona kako je to u stavu dva određeno. U stavu dva tog istog člana stoji da će se do novog popisa koristiti podaci i rezultati popisa stanovništva iz 1991. godine. Da li to znači da je novi popis i odluka da je Aneks 7 u potpunosti proveden? Mislim da ne stoji. Tako da je Ustavni sud i svojom odlukom doveo u težak položaj, u konkretnom slučaju Centralnu izbornu komisiju, jer nije jasno koji popis stanovništva se treba koristiti“, objašnjava Šehić.

Može li biti blokirano formiranje nove vlasti u BiH?

Potreba za odlukom javila se nakon što je Ustvani sud BiH po apelaciji Bože Ljubića van snage stavio djelove Izbornog zakona koji definišu raspodjelu mandata u Domu naroda Federacije BiH. O Izmjenama Izbornog zakona trebala je raspravljati Parlamentarna skupština BiH prije izbora. Kako to nisu učinili, taj teret pao je na Centralnu izbornu komisiju, koja će podzakonski akt o tom pitanju donijeti tek nakon potvrde rezultata izbora. Stav OHR-a je jasan.

„Za žaljenje je što stranke na vrijeme nisu postigle dogovor o izbornoj reformi i u vezi sa Domom naroda Federacije BiH. Mogla su se naći dobra i kompromisna rješenja, ali jednostavno nije bilo političke volje da se ovom pitanju ozbiljno pristupi. Na bh. vlastima je da nađu rješenje koje će omogućiti neometano funkcioniranje vlasti i pri tome nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih rezultata. Što se tiče pitanja popisa, OHR je više puta izjavio da se mora primijeniti Ustav Federacije BiH, a između ostalog, ovaj stav je iznesen i u dopisu kojeg je Ured visokog predstavnika u svojstvu Amicus Curiae (prijatelj suda) dostavio Ustavnom sudu u vezi sa predmetom gospođe Borjane Krišto“, kaže za RSE Mario Brkić, portparol OHR-a.

Postizborne matematike BiH

Sličnog stava su i u Ambasadi SAD-a u BiH i Uredu Evropske unije, koja istovremeno odbacuje tvrdnje da je ambasador Lars Gunnar Wigemark vršio pritisak na Centralnu izbornu komisiju, u vezi ovog pitanja.

"Nezavisnost Centralne izborne komisije BiH je od suštinske važnosti kako bi se osigurala provedba izbornog procesa na transparentan i demokratski način. Ovo uključuje formiranje Doma naroda Federacije BiH. Odbacujemo potpuno neosnovane tvrdnje da je ambasador Wigemark vršio bilo kakav oblik pritiska na Centralnu izbornu komisiju. Smatramo da Centralna izborna komisija treba djelovati u skladu sa svojim mandatom i postojećim ustavnim okvirom kako bi osigurala potpunu provedbu izbornih rezultata. Ovo takođe uključuje poštivanje propisanih zakonskih rokova za izborni proces“, kaže Jamila Milović - Halilović iz Ureda Evropske unije.

Stručnoj službi CIK-a dat je zadatak da u pripremi prijedloga akta sa dvije ili tri opcije o raspodjeli mandata delegatima u Dom naroda FBiH o kojima će članovi CIK-a raspravljati ili na jednom od narednih kolegija ili sjednica.

Broj delegata izabranih u kantonalne skupštine je 289, dok će njih 58 biti izabrano u Dom naroda. Kako svi akteri - desno i lijevo orijentisane stranke, članovi CIK-a, i međunarodna zajednica nemaju iste poglede na rješavanje ovog problema, prema svemu sudeći, građani će se načekati da dobiju novu vlast.

„Može malo potrajati oko formiranja vlasti, jer ako bi oni donosili neustavne odredbe, vrlo izvjesno je da bi se onda potezao zahtjev prema Apelacionom odjelu Sudu BiH. I čudno je da gospodin Petrić, koji je predsjednik Centralne izborne komisije kaže ovako: oni će donijeti određeni pravilnik kojim će to riješiti, pa ako se nekom ne sviđa, neka se on žali Sudu, pa će oni postupiti po nalogu Suda. Tu je poruku poslao gospodin Petrić govoreći na nekoj od press konferencija. Ne može tako. U ovoj zemlji se mora poštovati vladavina prava, odnosno poštovati postojanje pravne države.

Ne može Centralna izborna komisija da donosi neustavne i nezakonite akte i ne može Centralna izborna komisija da preuzima ulogu zakonodavca. I ne može Centralna izborna komisija, jer nije nadležno tijelo, da proglašava provođenje Aneksa 7 okončanim. Ne može ona to proglasiti. To može samo OHR ili Parlamentarna skupština BiH. Dakle, u nekoliko elemenata koje sam vam nabrojao Centralna izborna komisija ima vrlo vidan problem. Neka se to odradi, malo neka se prolongira formiranje vlasti, jer je to puno bolja varijanta, nego da Centralna izborna komisija donosi neustavne i nezakonite podzakonske akte“, jasan je dr Slaven Kovačević iz Asocijacije nezavisnih intelektualaca Krug 99.