Prijedlog HNS-a tiče se ideje da Bosna i Hercegovina ima uređenje sadržano u ideji konsocijacijske demokracije, koju je Evropa napustila prije stotinjak godina, a neke evropske zemlje i prije par stoljeća.
Izborni zakon Bosne i Hercegovine sadrži dva različita
dijela čije elemente treba zasebno razmatrati: politički dio i
proceduralno-tehnički dio. Oba ova dijela sadrže nedostatke, koje treba u što
skorijoj budućnosti otkloniti. Ono što ih oba veže odnosi se na činjenicu da
Ustav Bosne i Hercegovine, a samim tim i Izborni zakon Bosne i Hercegovine nisu
u skladu sa evropskim pravnim nasljeđem, poznatim pod terminom »acquis
communautaire« čije ugrađivanje u domaće zakonodavstvo predstavlja temeljni
uvjet unutar evro-atlantskih integracija. Kao prvo građani su diskriminirani
jer nemaju pravo na cijeloj teritoriji države da jednako biraju i da budu
birani, što nije u skladu sa Evropskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i
temeljnih sloboda, tako da taj dio Izbornog zakona Bosne i Hercegovine ima
vidan problem. Drugi, proceduralno-tehnički dio odnosi se na imenovanje
biračkih odbora i općinskih izbornih komisija, gdje se u pravilu imenuju iste
osobe na istim biračkim mjestima, što kod građana otvara brojna pitanja i
stvara sumnju u regularnost izbornih rezultata. Kako drugačije pojasniti da je
u Kantonu Sarajevo, tokom izbora za Skupštinu Kantona, na Općim izborima 2014.
godine bilo oko 15.000 nevažećih listića. Preneseno u mandate, to bi bilo
najmanje 3 (tri) mandata više za nekog od učesnika izbora, dok je ovako kroz
nevažeće listiće izvršen utjecaj na demokratsku volju građana. Da li to znaći
da su građani Kantona Sarajevo toliko nepismeni da ne znaju obaviti glasanje, u
šta iskreno sumnjam ili se radi o sinhroniziranoj aktivnosti namještanja
izbornih rezultata. Pozivam čitatelje da zaključe sami. Isto se odnosi na
ažuriranje biračkih spiskova, za koje više ne treba reći da imaju vidan
problem, što pokazuje sljedeći primjer. U Općini Centar registrirano je 61.000
birača, dok je po rezultatima popisa iz 2013. godine broj stanovnika utvrđen na
oko 55.000, od čega je oko 45.000 punoljetnih sa pravom glasa. Ova razlika od
16.000 birača više nego što bi zapravo trebalo biti, jasan je pokazatelj još
jedne nepravilnosti.
Ako govorimo o domaćim akterima, onda se radi o vidnim
političkim interesima koji su prikazani na način da se želi uspostaviti izborno
zakonodavstvo putem kojeg će se dugoročno obezbjeđivati izbor predstavnika
jedne političke stranke, koju očito evropska načela i evropska pravna stečevina
trenutno ne interesira, što je apsolutno pogrešno. Ako govorimo o
predstavnicima međunarodne zajednice, onda se radi o nedostatku
konzistentnosti, jer bi oni trebali da zaštite evropsku pravnu stečevinu i
insistiraju na njenom ugrađivanju u domaće zakonodavstvo. To je njihov primarni
posao. Dodajmo tome i treći element, koji dolazi iz susjednih zemalja, članica
Evropske unije, čiji visoki zvaničnici, kao što su predsjednica Hrvatske
Kolinda Grabar-Kitarović ili premijer Andrej Plenković, javno ističu nešto što
krši evropska načela, što oni zapravo ne bi smjeli. U slučaju da oni to budu
koristili prilikom otvaranja pregovora Bosne i Hercegovine sa Evropskom unijom,
u smislu poglavlja 23. i 24. mislim da će tada oni koji budu izvan principa
evropske pravne stečevine, imati jasan problem i tako nešto neće smjeti
koristiti za zadovoljenje lokalnih političkih interesa.
Prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH bi išao na štetu
građana, jer bi im bilo uskraćeno pravo utvrđeno Evropskom konvencijom o
zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Prijedlog HNS-a tiče se ideje da
Bosna i Hercegovina ima uređenje sadržano u ideji konsocijacijske demokracije,
koju je Evropa napustila prije stotinjak godina, a neke evropske zemlje i prije
par stoljeća. Ako time HNS misli Bosnu i Hercegovinu vraćati u srednjevjekovno
stanje, to je jako pogrešno i neprovodivo, posebno jer se kosi sa nizom
evropskih konvencija, od kojih smo naveli onu koja je izuzetno povrijeđena
stavovima iz HNS-a. Konsocijacijska demokracija kaže (po Arendu Lijphartu) da
se radi o »vlasti kartela elita strukturiranu tako da demokratiju s
fragmentiranom kulturom pretvara u stabilnu demokratiju« što je u našoj zemlji
neprovodivo i jako pogrešno, jer na putu evro-atlantskih integracija smo
obavezani da provodimo liberalnu demokratiju i ništo drugo. Svaki građanin naše
zemlje mora imati pravo da bira koga hoće, bez ikakvih zabrana i da bude biran,
odnosno kandidat na izborima, bez ikakvih virtuelnih izbornih jedinica ili
različito obojenih glasačkih kutija, što bi samo po sebi govorilo da se radi o
izrazitoj diskriminaciji.
Asocijacija nezavisnih intelektualaca Krug 99 uputila je
svoje prijedloge i sugestije na 4 (četiri) adrese: Interresornoj radnoj grupi
za izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, svim zastupnicima u Parlamentarnoj
skupštini Bosne i Hercegovine, svim zastupnicima u Domu naroda i svim Klubovima
parlamentarnih stranaka koji učestvuju u radu navedenih zakonodavnih organa.
Ideja da Izborni zakon Bosne i Hercegovine treba mijenjati u hitnoj proceduri
bez amandmanske faze ukazuje da se radi o namjeri da se nešto provuče »ispod
stola« što svakako nije dobro. Smatramo kako treba otvoriti redovnu proceduru,
utvrditi nacrt, dati prostor za javnu raspravu jer se radi o propisu koji se
tiče svih građana naše zemlje i oni moraju imati pravo iskazivanja svoga
mišljenja. Ako do toga dođe, jedino na šta se možemo osloniti je na moral i
dovoljno znanje zastupnika u Parlamentarnoj skupštini i Domu naroda, koji bi
ove prijedloge shvatili ozbiljno i iskoristili ih za njihovo plasiranje u
parlamentarnu proceduru. Naši prijedlozi nisu na štetu bilo koga, oni su u
skladu sa najvišim evropskim standardima, tako da se iskreno nadamo da postoji
većina zastupnika koji će ove prijedloge i sugestije Kruga 99 shvatiti na taj
način.
U cilju depolitizacije biračkih spiskova i regularnosti
samog brojanja glasova potrebno je ažurirati birački spisak koji mora biti u
skladu sa stvarnim stanjem, a ne sa nečijim željama. Što se tiče biračkih
spiskova, smatramo da birački odbori ne trebaju vršiti brojanje glasova, niti se to treba raditi na biračkim mjestima,
jer su tu stvara prostor za namještanje izbornih rezultata. Brojanje glasova
treba se vršiti elektronskim putem u Glavnom centru za prebrojavanje, uz
prijedlog da se u većim gradovima otvore Pomoćni centri za brojanje, također
elektronskim putem, kako bi se izbjegla mogućnost da se na biračkim mjestima
poništavaju glasački listići ili dopisuju pojedinačni glasovi, čime se direktno
zadire u izbornu volju građana. U Glavnom biračkom centru za brojanje, kao i na
eventualno formiranim Pomoćnim centrima za brojanje, učesnici izbora mogu imati
svoje posmatrače koji bi imali zadatak da nadgledaju brojanje glasačkih listića
ali da nikako ne mogu imati bilo kakav dodir s njima. Dosadašnja praksa
brojanja glasova po biračkim mjestima i od strane biračkih odbora, koji imaju
sastav na prijedlog političkih stranaka, ostavlja ogroman prostor za sumnju u
regularnost izbora. Ponavljam, to je tehničko pitanje i oko toga bi trebalo
veoma lako doći do saglasnosti onih koji donose izmjene i dopune Izbornog
zakona Bosne i Hercegovine.
Piše: dr Slaven Kovačević
