Juncker između evropskih vrijednosti i Čovića

Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine otputovali su u Brussels na razgovore sa Jeanom Claudeom Junckerom, predsjednikom Europske komisije i predsjednikom Evropske narodne stranke (EPP) Josephom Daulom. Teme razgovora trebaju se kretati od ekonomskih reformi pa do Izbornog zakona BiH. Na prvi pogled lijepo zvuči i izgleda kao nešto korisno, dok s druge strane, sa nešto malo promišljanja, otvara se nekoliko jako važnih pitanja.

Ekonomske reforme jesu važne, iako je upitna nadležnost članova Predsjedništva BiH, da o tome razgovaraju, ali dobro, svaki razgovor koji može donijeti bilo kakav ekonomski iskorak Bosne i Hercegovine je svakako dobro došao. Očito se tri člana Predsjedništva BiH ovdje pojavljuju kao politički lideri ili autoriteti u svojim političkim strankama, koje su dijelom grupacije Europskih narodnjačkih (pučkih) stranaka, tako da će njihovi razgovori u tom pogledu imati taj obol, učešće u toj političkoj grupaciji i razgovori će vrlo izvjesno biti »obojeni« tom političkom bojom. Ništa sporno, sve dok se kreću unutar europskih principa i standarda.

Ono što jeste interesantnije, odnosi se na najavljeni sastanak Juncker-Čović na temu Izbornog zakona BiH. To je, u ovom političkom trenutku, suštinski dio posjete Brusselsu. Podsjetimo da je Jean Claude Juncker, predsjednik Europske komisije, koja ima ulogu utvrđivanja političke agende Komisije, sa osnovnim zadatkom da štiti europske interese. To je veoma važno, jer će s jedne strane, opet veoma izvjesno, Dragan Čović nastojati da ukaže na njegovo viđenje ugroženosti hrvatskog naroda u BiH, jer ne može izabrati svoje »legitimne predstavnike naroda« u Predsjedništvo BiH i Dom naroda FBiH, a time i u Dom naroda BiH. Način na koji to vidi HDZ BiH i njegov predsjednik Čović nije u skladu sa europskom vrijednostima, sa europskim izbornim principima i standardima i, najzad, nije u skladu sa europskom pravnom stečevinom koja se sastoji od sveukupne europske legislative, akata i presuda nadležnih europskih sudova, pa kako u prijedlogu HDZ-a nema provođenja presuda u 4 (četiri) predmeta Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga – Sejdić-Finci, Zornić, Pilav i Šlaku, to automatski znači da taj prijedlog nije u skladu sa europskom pravnom stečevinom. To je jednostavno tako i ne bi trebalo biti dileme za Junckera.

Zato se postavlja otvoreno pitanje, hoće li gospodin Juncker napokon ukazati Draganu Čoviću gdje su sistemske greške u politici HDZ BiH, koje odudaraju od europskih vrijednosti? To je pitanje svih pitanja ove posjete. S druge strane pojašnjenja Čovića da se radi o proporcionalnoj zastupljenosti, iz koje HDZ izvodi svoju matematiku popunjavanja Doma naroda FBiH, temelje se na ideji konsocijacijske demokracije, gdje je proporcionalna zastupljenost svakako jedan od principa, ali se odnosi na teritorij cijele zemlje, a ne da se projicirano uzimaju oni dijelovi zemlje, gdje nekog ima više od drugoga, kako bi se utvrdila nepostojeća ili lažirana proporcionalna zastupljenost, koja bi omogućila Čoviću da konzumira više političke moći nego što mu po njegovoj »proporcionalnoj zastupljenosti« pripada. Na tako nešto, po meni, Juncker ne može niti trena iskočiti izvan presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga, jer je njegov posao da tako nešto zaštiti, odbrani i obezbijedi implementaciju, što je u potpunoj suprotnosti sa aktualnim politikama HDZ-a i Čovića. Za Junckera, u tom pogledu, ne bi smjelo biti dilema.

 Karta na koju često igra Čović, odnosi se na to da kada kažete »legitimni predstavnici naroda« jako se teško u punom značenju  prevodi na strane jezike, pa bi onda neko ko ne poznaje situaciju u Bosni i Hercegovini, mogao stvarno pomisliti da to ima poteškoće sa demokracijom. Zato pojedine ambasade stranih zemalja sa sjedištem u Sarajevu, često daju veoma dvosmislene poruke, jer im je očito jako teško akceptirati ono što jeste problem u ovoj zemlji, a odnosi se na ustavom utvrđenu diskriminaciju!? značajnog dijela građana BiH, što se mora mijenjati, na način da se otklone svi elementi diskriminacije.

 Međutim, suština demokratskih principa jeste da svako mora imati pravo da bira i da bude biran za bilo koji organ vlasti, tako da Čovićeve kombinacije time padaju u vodu. Zato očekujem, da će i sada iz Europe doći jasna poruka da se otklone svi elementi diskriminacije iz Ustava BiH, tako što će se prvo provesti sve četiri presude Europskog suda za ljudska prava iz Strassbourga, jer tako kaže Ustav BiH, pa tek onda odluke Ustavnog suda BiH. Time bi se Bosna i Hercegovina kretala unutar europskih vrijednosti i bila bi u stanju da, nakon izmjena Ustava BiH, izmjeni izborno zakonodavstvo u skladu sa europskom pravnom stečevinom. Sve drugo bi bilo pogrešno.

Piše: dr Slaven Kovačević