Za Deustche Welle govorio sam o značaju popisa iz 1991. godine, kao ustavnoj odredbi koja se treba primjenjivati.
Većina članova CIK-a smatra da mandate u Domu naroda FBiH treba raspodijeliti prema popisu stanovništva iz 2013. Za neke kritičare to je „realizacija ratnih ciljeva“, dok su mišljenja analitičara podijeljena.
Članovi Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH)
saglasni su da treba donijeti podzakonski akt o raspodjeli mandata u
Domu naroda Parlamenta Federacije BiH (FBiH), ali o ključnom pitanju –
na osnovu kojeg popisa stanovništva će se vršiti implementacija
izbornih rezultata, onog iz 1991. ili posljednjeg iz 2013. godine – nema
jedinstvenog stava. Nadležne službe pripremit će obje varijante
prijedloga o kojima će se u CIK-u raspravljati narednih dana.
Većina
članova CIK-a smatra da implementaciju izbornih rezultata prilikom
raspodjele mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH treba vršiti na osnovu
popisa iz 2013. godine. Pojedini mediji (Slobodna Bosna, Žurnal) prenose
da bi CIK time omogućio „realizaciju ratnih ciljeva", dok bi lider
Hrvatske demokratske zajednice BiH Dragan Čović „preuzeo kontrolu nad
domovima naroda".
Milan Sitarski: „Čemu popis iz 2013. ako će biti invalidan?“
Analitičari
imaju različita mišljenja o tome koji je popis validan za popunjavanje
Doma naroda Parlamenta FBiH, iako se gotovo svi slažu u ocjeni da je to
pitanje za zastupnike i delegate Parlamenta, a ne članove CIK-a. Jedni
smatraju da je validan popis iz 1991. godine, jer to predviđa Ustav
FBiH, dok drugi vjeruju da je validan popis iz 2013. godine, kao što to
stoji u Izbornom zakonu BiH, kaže analitičar Instituta za
društveno-politička istraživanja iz Mostara Milan Sitarski.
Hoće li CIK prekršiti Dejtonski sporazum?
Doktor
političkih nauka, Slaven Kovačević upozorava da bi CIK mogao prekršiti
Opći okvirni sporazum za mir u BiH iz Dejtona, koji u Aneksu 7. utvrđuje
popis iz 1991. kao neophodan element sa samo jednom namjenom. „A to je
da se zaustavi svako političko ili pravno legaliziranje rezultata
agresije, genocida, ratnih zločina, protjerivanja građana i različitih
presuđenih udruženih zločinačkih poduhvata, što bi, prema najavama, CIK
sve zajedno mogao legalizirati svojim podzakonskim aktom koji se tiče
popunjavanja Doma naroda FBiH“, kaže Kovačević.
On pojašnjava da
CIK ima zakonsku obavezu da utvrdi broj mandata iz svih skupština
kantona FBiH uz poštivanje Ustava FBiH, i da bi članovi CIK-a u slučaju
kršenja Ustava mogli biti krivično gonjeni. „Kršenje Dejtonskog
sporazuma zahtjevalo bi promptnu reakciju garanata Dejtona, a to su
Sjedinjene Američke Države, Njemačka, Velika Britanija, Francuska,
Rusija i Europska unija, koje mogu svoju aktivnost artikulirati kroz
Ured visokog predstavnika (OHR – Office of the High Representative).
Dakle, imamo moguću krivičnu odgovornost članova CIK-a radi kršenja
Ustava, te moguće kršenje Dejtonskog sporazuma, zarad nedemokratskih
političkih aspiracija nekoliko političkih stranaka u BiH koje žele biti
vječni i nezaobilazni faktor u svim procesima formiranja vlasti“, kaže
Kovačević za Deutsche Welle.
OHR: „Mora se primijeniti Ustav Federacije"
Oglasio
se i OHR izražavajući žaljenje što stranke u BiH nisu na vrijeme
postigle dogovor o izbornoj reformi u vezi sa Domom naroda FBiH,
ističući da nijedna stranka ne treba blokirati provedbu izbornih
rezultata. „Što se tiče popisa, OHR je više puta izjavio da se mora
primijeniti Ustav FBiH. Ovaj stav je iznesen i u dopisu koji je OHR
dostavio Ustavnom sudu BiH u vezi sa predmetom Krišto“, saopćeno je iz
OHR-a.
U Ustavu FBiH je precizirano da će konstitutivni narodi i
„ostali" biti proporcionalno zastupljeni u javnim institucijama u FBiH i
da će se takva zastupljenost bazirati na popisu stanovništva iz 1991.
godine, do potpune provedbe Aneksa 7 (povratka izbjeglica). Zvaničnici
iz pojedinih kantona, među kojima predstavnici Socijaldemokratske
partije BiH i Demokratske fronte iz Bosanskopodrinjskog kantona Goražde,
najavljuju blokadu formiranja Doma naroda FBiH ako CIK primjeni popis
iz 2013. godine.
No comments:
Post a Comment