O izborima u Bosni i Hercegovini – da li glasati ili ne?

Želim vam reći ponešto o izborima, ali uz jednu ogradu da ovaj tekst ni na koji način ne treba da posluži za oblikovanje vašeg razmišljanja ili stava za koga ili za koju stranku glasati ili za koju stranku ne treba glasati. To svakako nije namjera ovoga teksta. Nekako osjećam potrebu da sa vama podijelim vlastita razmišljanja o tome šta su izbori u Bosni i Hercegovini, sa akcentom na osnovno pitanje – da li treba izaći na glasanje ili ne? O tome bih vam govorio ovoga puta.

Opći izbori u Bosni i Hercegovini zakazani su za nedjelju, 7. oktobra 2018. godina, kada će se moći glasati za 4 (četiri) elementa izbora ili preciznije za različite nivoe vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine – kantonalni  entitetski i državni nivo, kao i za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine (od ponuđenih kandidata može se glasati samo za jednog), što znači da će građani iz ovoga bh. entiteta imati četiri glasačka listića koja mogu popunjavati. U bh. entitetu Republika Srpska glasače se za entitetski i državni nivo, za predsjednika Republike Srpske, te za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine (opet od ponuđenih kandidata može se glasati samo za jednog kandidata), što znači da će građani tog bh. imati isto četiri glasačka listića. Znači, oba entiteta imaju po 4 (četiri) glasačka listića. Dakle, do izbora je preostalo još tačno dva mjeseca, što je sasvim dovoljno vremena da se o tome kvalitetno razmisli i zauzme stav.

Čemu služe izbori?

U prethodnim tekstovima, rekli samo nešto o suverenitetu, da su građani u pojedinoj zemlji nositelji suvereniteta, te da oni moraju imati obezbijeđena sva građanska prava utvrđena međunarodnim konvencijama, gdje je jedno do prava da biraju svoju vlast. Državna vlast je eksponent suvereniteta, jer ona ima neograničene moći da zakonima utvrđuje i uređuje svaki aspekt života u pojedinoj zemlji, ali na način da građani moraju imati mogućnost da učestvuju u svakom donošenju bilo kojeg zakona putem njihovih demokratski izabranih predstavnika u vlasti. Kao nositelji suvereniteta, građani učestvuju u svim donošenjima svakog pojedinačnog zakona isključivo putem svojih demokratski izabranih predstavnika. Naravno, građani mogu vršiti i utjecaj tako što će se organizirati u različite organizacije i grupacije, najčešće nevladine, koje kao izraz civilnog društva pomažu u utjecaju na izabrane predstavnike u vlasti, da donose najbolja zakonska rješenja. U našoj zemlji, ova izborna stvar malo ide i u devijaciju, gdje se nastoje izabirati predstavnici naroda, koji onda vode računa o kolektivitetu, pa najčešće zanemaruju, zaboravljaju i zaobilaze malog, običnog čovjeka, jer u njihovim glavama postoji težnja da su kolektivni interesi neki izraz višeg cilja. Stvar je upravo suprotna. Ako kao nositelji suvereniteta, želite učestvovati u svim donošenjima zakona putem vaših demokratski izabranih predstavnika, onda vaš motiv treba biti ništa drugo nego vaše osobno stanje, kako vi živite, kako vaša djeca žive, je li idu u školu, imaju li udžbenike za školu, kakvo je vaše zdravstveno i socijalno osiguranje, jesu li vama plate redovne, jesu li vama penzije redovne i tako jedan cijeli niz pitanja koja se tiču samo vas i nikoga drugoga. Etničke skupine ili kako se to ovdje naziva narodi, ne dobijaju plate, penzije, ne idu u školu, ne koriste zdravstveno ili socijalno osiguranje, nemaju djecu koja trebaju ići školu, nego naprotiv to su sve pitanja za vas i to isključivo vaše osobne, individualne prirode. Tako da izbori služe da vi, vašim glasom izabarete one koji vam mogu obezbijediti lakši i kvalitetniji život uz sve one vaše osobne potrebe koje iz toga proizlaze. To znači kako izbori služe da vi izaberete vaše predstavnike u organima vlasti, za koje smatrate da vam mogu omogućiti bolji i kvalitetniji život, redovne plate, redovne penzije, redovno i kvalitetno zdravstveno osiguranje, vaš borački dodatak i tako redom. Vama i nikome drugom. Tako da izbore nemojte shvaćati navijački, jer to nema smisla, nego prilikom donošenja odluke za koga glasati mislite samo na sebe i vašu obitelj, pa izaberite one vaše predstavnike za koje smatrate da mogu ispuniti ta vaša očekivanja.

Čemu služe izborne ankete?

Vjerujem da često imate prilike pročitati i susresti se sa različitim anketama ili ispitivanjem javnog mnjenja o tome kome bi eventualno građani dali podršku. Onda se susrećete sa time da različite ankete imaju različite rezultate, na osnovu kojih su, po njima, svi pobjednici izbora. Osobno, ne vjerujem tim anketama, jer poznajem metodologiju istraživačkog procesa, gdje je anketiranje jedna od metoda koja ima svoje zakonitosti, tako da u tim anketama nalazim više nedostataka nego elemenata koji bi mi dali za pravo da im povjerujem. Govorio sam već javno o metodologijama pojedinih objavljenih anketa i tim metodologijama sam dao podršku, ali vam ne mogu garantirati tačnost rezultata ili različite prognostike trenda takvih anketa. Jedno je metodologija (reprezentativan uzorak, anketni alat ili vrijeme provođenja ankete) ali su rezultati anketa nešto u šta osobno ne vjerujem. Nemojte ni vi, jer takve producirane ili pripremljene ankete, odnodno njihovi ankrtni rezultati su najčešće stranačkog karaktera i služe samo jednoj svrsi  - da se na određeni način oblikuje vaša svijest ko bi mogao biti pobjednik izbora, pa onda po onoj našoj staroj narodnoj, da je najbolje biti uz pobjednika, od vas se očekuje da glasate za te anketne pobjednike iako iza toga ne stoji stvaran stav šireg kruga građana. Preskočite sve ankete, one ne služe vama u korist, nego kao svojevrsne reklame različitim strankama i njihovih kandidatima, tako da to sa vama nema apsolutni nikakve veze. Sklonite se od anketa, kako bi vi razmišljali vašom glavom, a ne njihovim glavom i njihovom pameti, koja vas remeti da zauzmete vaš stav o vašim preferentima na izborima. Dakle, sve ankete zaboravite i preskočite jer je teško razlučiti tačnost anektne metodologije od anketnih rezultata ili prognostičkih pokazatelja.

Kako se ponašati tokom izborne kampanje?

Tokom tog perioda od 30 dana, u mjesecu septembru bićemo svi zajedno bombardirani plakatima, afišama, promotivnim materijalima, info-stolovima, obiljem televizijskih emisija na temu izbora i još mnogim drugim, vrlo izvjesno iritantnim elementima. Dakle, odgovor na pitanje tokom izborne kampanje je jednostavan i u jednoj riječi – dostojanstveno. Ne dozvolite bilo kakve provokacije, posebno one navijačke prirode, ne dozvolite da vas neko izbaci iz vašeg uobičajenog životnog kolosijeka, radite ono što svakodnevno radite, a pažnju tim elementima iz izborne kampanje usmjerite samo na dva elementa – izborni (pisani) program i ponuđene kandidate. Od svih političkih stranaka tražite i uzmite samo njihov pisani izborni program (da ne bude kasnije oni su nešto rekli, pa se toga ne sjećaju) probajte pročitati barem okvirno, pa na osnovu toga vidite da li taj program odgovara vašem viđenju stvari koje se trebaju uraditi, popraviti ili doraditi u narednom četverogodišnjem periodu. Kada to akceptirate, onda pogledajte da li ponuđeni kandidati imaju kapacitet da provedu taj obećani program, jer se često desi da su programi savršeno napisani, ali kandidati nemaju dovoljne potencijala, niti ljudske, empirijske (iskustvene) ili radne osobine, kako bi provodili taj program koji njihova stranka nudi za izbore. Sve stranke koje nemaju pisani izborni program, preskočite, jer se najčešće radi o demagoškim, verbalnim, usmenim parolama, u kojima oni rečenice započinju sa »zalagaćemo se...« i onda kada prođe mandatni period i pitate ih jesu li ispunili izborna obećanja, oni vam mrtvo-hladno kažu da jesu, jer su se jako zalagali, a rezultata nigdje. Zaboravite te »zalagače« i prodavače magle. Budite dostojanstveni tokom tog cirkusa, koji se zove izborna kampanja, izdržite sve te mnogobrojne i neukusne plakate sa velikim glavama, sve te televizijske emisije, jer to ipak traje samo 30 dana.

Šta raditi na dan izbora?

Organizirati taj dan tako da možete odvojiti tih sat vremena vašeg života, otići na glasačko mjesto i obaviti glasanje. Nije to preveliki napor i treba ga svakako izdržati. Na biračkom mjestu, opet se treba ponašati dostojanstveno, ali ovaj put, radi toliko informacija o krađama tokom izbora, obratite pažnju da li vam osoba kojoj dajete ličnu kartu pogleda identitet, pogleda li vašu sliku da se uvjeri da ste to baš vi i isto to primijenite na narednog glasača, odnosno pogledajte da li taj birački odbor za vrijeme vašeg boravka na biračkom mjestu radi njegov posao. Nemojte dozvoliti da se pojavljuju likovi sa buntovima ličnih karata i hodaju okolo po biračkim mjestima i glasaju za druge ljude (žive i mrtve), nego samo obratite pažnju da li se utvrđuje identitet vas i one osobe iza vas koja dođe na glasanje, jel to neki vaš komšija, prijatelj, poznanik ili neko nepoznato lice. Svako budite dostojanstveni, ne dozvolite bilo kake provokacije, nemojte vi odašiljati provokacije, posebno ne neke navijačke, nego sa dignitetom obavite svoju građansku dužnost.

Recimo da ovako izgleda jedno biračko mjesto

Da polako zaključimo – da li treba glasati ili i zašto?

Svakako treba glasati. Ima više razloga za takav stav, ali je možda u mojim mislim najglasniji onaj – nemojte dozvoliti da vašim neizlaskom na izbore drugi izaberu vlast i to vama i u vaše ime. Ako ne izađete na izbore, onda će oni koji jesu izašli izabrati predstavnike u različite organe vlasti, a da vi možete samo da prihvatite takav ishod, koji vam se u najvećem broju slučajeva ne sviđa. Zato je važno da uzmete učešće u izborima i izboru predstavnika u organe vlasti za koje vi, osobno, smatrate da mogu obaviti najbolji posao za vas i ovu zemlju. Neka ranija iskustva, ovdje i u inostranstvu, kazuju kako se vlast najčešće mijenja ako je izlaznost na izborima 60% i veća, dok s druge strane, ako je izlaznost na izbore mala, recimo između 45-50% i manje, onda ostaje ista vlast koja je bila i ranije. Dakle, vašim neizlaskom na izbore legitimirate sadašnju vlast i indirektno, iako to možda ne želite, ipak joj dajete podršku. I obratno. Ako smatrate da sadašnja vlast nije dobra, onda treba imati povećanu, maksimalnu izlaznost na izborima, što stvara pretpostavke da se stvore neke nove vladajuće koalicije. U oba slučaja izbor je na vama, ali da bismo pokazali da kao građani Bosne i Hercegovine razumijemo osnovne demokratske principe, onda na izbore svakako treba izaći. Izbor je na svima nama i treba biti u našu, a ne u njihovu korist. Uradimo to zajedno i odlučno.

Piše: dr Slaven Kovačević