Izborni prag u BiH od 3% je premali i osnov je za formiranje političkog klijentelizma

Za televiziju TVSA, govorio sam ponešto o izbornom pragu. Kod nas, u Bosni i Hercegovini izborni prag (cenzus) je 3%, što je manje nego u zemljama okruženja, pa i u zemljama Europske unije, gdje je izborni prag najmanje 5%. Ovako mali izborni prag, smatram svojstvenim udarom na demokratske principe, odnosno takav mali cenzus stvara pretpostavke za manipuliranje izbornim sistemima u korist vječitih političkih klijentelista.

Izborni prag ili cenzus u svim normalnim državama je najmanje 5%, čime se ostvaruje jača i okrupljena politička scena, u kojoj se mogu stvarati kvalitetne koalicije koje tvore vlast. U Bosni i Hercegovini izborni prag je 3%, što stvara takav izborni ambijent da na predstojećim izborima imamo 120 političkih aktera (70 političkih stranka, 30 koalicija i 20 nezavisnih listi), učesnika izbora, što za zemlju od 3.5 miliona stanovnika smatram bolesno prevelikim brojem učesnika izbora. To za posljedicu ima takvu količinu zbunjivanja izbornog tijela i malu izlaznost na izborima, jer se stvara osjećaj kako su svi isti, vođeni osobnim motivima da uđu na budžetsko finansiranje i plaće, gdje se skoro nikako ne vodi briga o građanima ove zemlje.

Izborni prag od 3% služi samo za dvije stvari. Prva, da kada se ne slažeš sa svojim stranačkim šefom napraviš sebi političku stranku i, drugu, u kojoj ćeš izvjesno biti predsjednik iste, pa onda na izborima nastojiš da iskoristiš taj mali izborni prag i uđeš u neki od organa vlasti i na taj način na budžetsko finansiranje svoje, novoformirane male stranke, ali istovremeno obezbijediš sebi i sigurnu budžetsku plaću. To nije demokracija, već njena klasična zloupotreba.

Bolja ideja, bila bi ustanovljenje izbornog praga od 5%, kao što je to u svim zemljama okruženja, pa i šire u Europi, što služi okrupljivanju političke scene na koristan i demokratski način, kako bi se izbjegli svi mogući slučajevi, kada jedan zastupnik sa 3.01% ostvarenog izbornog rezultata, uđe u zakonodavni organ vlasti i postane »jezičak na vagi« u formiranju vlasti, koju ucjenjuje vlastitim interesima nastojeći sebi obezbijediti što veći financijski profit. To tek nije demokracija, već njena klasična zloupotreba.

Svjestan sam kako ovom otpor pružaju oni koji vode računa o zastupljenosti u organima vlast bh. entiteta Republika Srpska, gdje na bazi izbornog praga od 3% ostvare jedan mandat i uđu na budžetsko finansiranje, a da pri tome nemaju nikakvu važniju ulogu u političkom odlučivanju. Dakle, njima i ovaj sadašnji prag od 3% predstavlja teškoću, ali ih ne sprječava da uđu na budžetsko finansiranje stranke i sebe lično. To je opet, svojevrstan klijentelizam.

Zato bi izborni prag od najmanje 5% donio takav ambijent da se započne okrupljivanje političke scene u cijeloj Bosni i Hercegovini, a samim tim i u bh. entitetu Republika Srpska, jer sa 5% izbornog rezultata imate veći stepen učešća u vlasti,  koje nije puki klijentelizam već nešto mnogo ozbiljnije. U Bosni i Hercegovini svakako, a u bh. entitetu Republika Srpska postoji jako mali broj probosanskih stranaka koji uopće mogu dosegnuti i ovih 3%, tako da bi izborni prag od 5% natjerao sve njih na probosansko udruživanje i stvaranje ozbiljnijeg učesnika u vlasti na svim nivoima.

Kada sve ovo saberete, pomnožite i podijelite, mnogo je korisnije imati izborni prag od 5%, kako ne bismo imali tih prevelikih 120 učesnika izbora, od kojih je  jedan značajan broj stranaka koje su nastale na pukoj potrebi da neko napravi sebi političku stranku kako bi se uhljebio na budžetu. Izborni prag od 5% stvara pretpostavke za okrupljivanje političke scene i direktno smanjuje mogućnosti za politički klijentelizam, što stvara pretpostavke za ostvarivanje kvalitetnijeg učešća u vlasti koje ne bi bilo motivirano isključivo političkim klijentelizmom odnosno uhljebljavanju kadrova malih i politički beznačajnih stranaka.

 Pogledajte video prilog ispod:

Piše: dr Slaven Kovačević