500.000 nevažećih glasačkih listića i nikom ništa - to nije u redu

Ovo jednostavno nije u redu, bez obzira što Centralna izborna komisija (CIK) to smatra nevažnim ili, čak, uobičajenim fenomenom izbora. Ne može niko ignorirati činjenicu da ima 500.000 nevažećih glasačkih listića na svim nivoima i to proglašavati uobičajenom praksom. Zato smatram kako je CIK sistem koji štiti sam sebe, vrlo izvjesno razvodnjavajući priču o nevažećim glasačkim listićima. Da bih pojasnio zašto ovo mislim, pokušaću vam prikazati elemente zašto tako mislim.

1.     Nepostojanje serijskih brojeva na glasačkim listićima

Ako postoje serijski brojevi na glasačkim listićima, a ja sam ih tražio, onda su negdje dobro sakriveni. Dakle, da imamo postojanje serijskih brojeva na glasačkim listićima, bile bi spriječene dvije stvari: prva da se eventualno umeću prazni glasačkih listići na mjesto onih listića gdje je neko glasao za političku stranku ili kandidata koji ne odgovara onima koji žele namjestiti izbore ili da unesu već ispunjene glasačke listiće u korist preferirane političke opcije, kako bi se uticalo na kranji izborni rezultat. Druga stvar je da bi se tačno znao opseg glasačkih listića koji je zadužio svaki birački odbor, recimo glasačke listiće po serijskim brojevima od 0-100, što znači da svaki listić koji bi bio numeriran sa 101 i više ne pripada tom biračkom mjestu i odmah znate da tu neko nešto radi. Ili mijenja važeće glasačke listiće nečim što nekom odgovara ili se organizira famozni »bugarski voz« koji izgleda postaje praksa u izborima u Bosni i Hercegovini. O ovome, koliko vidim, niko ne govori, a nikakav je trošak numerirati glasačke listiće, koji se tokom prebrojavanja nalaze tamo gdje im nikako ne može biti mjesto. Dodajem i potrebu zaštite glasačkih listića bar kodovima, kako se oni ne bi mogli fotokopirati i koristiti za namještanje izbora.

2.   Općinske izborne komisije krše rok za objavu rezultata iz člana 5.27 stav (2) Izbornog zakona BiH

Ovaj član Izbornog zakona kaže:

5.27

(1) Nakon što od biračkih odbora dobije svu dokumentaciju i materijale za izbore, općinska izborna komisija utvrđuje objedinjene zbirne rezultate glasanja provedenog na teritoriji te općine za organe na svim nivoima vlasti za koje su provedeni izbori i o tome sastavlja zapisnik, koji se podnosi Centralnoj izbornoj komisiji BiH u roku od 24 sata nakon zatvaranja biračkih mjesta. Objedinjeni zbirni rezultati glasanja za općinu sadrže iste podatke prema članu 5.25 ovog Zakona. Općinska izborna komisija zadržava primjerak objedinjenih zbirnih rezultata glasanja i distribuira ga drugim izbornim organima, u skladu sa propisima Centralne izborne komisije BiH.

(2) Općinska izborna komisija javno će izložiti detaljni tabelarni prikaz za objedinjene zbirne rezultate izbora po političkim subjektima i kandidatima kako bi javnost mogla imati uvid u njih, a kopije objedinjenih rezultata glasanja bit će uručene akreditiranim posmatračima rada općinske izborne komisije na njihov zahtjev.

Nisam učesnik izbora, pa možda ne znam ovaj detalj, ali provjerite sami da li su općinske izborne komisije po vašim općinama učinile ovaj posao. Na žalost, kada sam napisao prvi tekst o ovome, onda je CIK, kako bi se spasila ova situacija naložio u pojedinim općinama ponovno brojanje, vjerovatno svojim aktom, u skladu sa članom 5.30 stav (5) Izbornog zakona BiH. Cilj je bio zaobići ovaj rok od 24 sata, koji vrlo izvjesno pojedine općinske izborne komisije nisu ispoštovale. Naprotiv, nisu objavile prikaz rezultata u svojim općinama, pa su krenule u novo brojanje bez prisustva akreditiranih posmatrača, obavještavajući ih prekasno, pa kad su posmatrači napokon ušli u prostorije gdje se obavlja ponovno brojanje, taj je proces brojanja odavno krenuo, tako da im je bila smanjena mogućnost da posmatraju regularnost brojanja glasačkih listića. Zato se članovi općinskih izbornih komisija sa pravom smatraju krivično odgovornim za ove propuste i nepoštivanje Izbornog zakona BiH.

3.     Postojanje pola miliona nevažećih glasačkih listića

Bez obzira što CIK ovaj podatak smatra uobičajenom praksom, a ona ne može biti uobičajena ako se neko žali na tu činjenicu i u skladu sa članom 5.30 Izbornog zakona BiH, u zakonom propisanom roku, podnese zahtjev za ponovno prebrojavanje u Glavnom centru za prebrojavanje. Moje je mišljenje da svakako treba izvršiti ponovno brojanje svih glasačkih listića. Nadam se kako će političke stranke, odnosno njihovi ovlašteni predstavnici iz člana 5.30 podnijeti zahtjeve za ponovno brojanje, gdje trebaju utvrditi dvije stvari:

• tačnost izbornih rezultata
• validnost proglašavanja glasačkih listića nevažećim i svaki listić koji je važeći treba uči u konačni izborni rezultat (članovi 5.14 i 5.17)

Ovdje ima ozbiljan problem. Pribojavam se »peglanja« izbornih rezultata, gdje se važeći listići sa glasovima za one kandidate i političke stranke koje nekom ne odgovaraju, namjerno mijenjaju praznim glasačkim listićima, koji su po Izbornom zakonu BiH nevažeći, a nema serijskih brojeva koji bi ovo mogli zaštiti. Tu posmatrači trebaju igrati pro-aktivnu ulogu, ne dati da se bas sve i svašta proglašava nevažećim. Ako postoji sumnja u ovakvo nešto, pristalica sam ponavljanja izbora u svim izbornim jedinicama gdje postoji opravdana sumnja da je izborni proces narušen ili namješten, čime se zaobilazi demokratska volja građana.

4.     Elektronsko unošenje podataka u općinskim izbornim komisijama u server CIK-a

Ovdje postoji ozbiljno pitanje. Ko garantira tačnost unesenih podataka u server CIK-a, odnosno, može neki operater ili administrativac unositi šta god hoće i da to ne odgovara stvarnom izbornom rezultatu, a da to niko ne zna. Prilikom ovoga unosa podataka u općinskim izbornim komisijama, nema posmatrača, već samo članovi općinskih izbornih komisija i zaduženi administrativci. Vjerujem da o ovome niko nije razmišljao.

Imajući u vidu sve ove navedene elemente, ne ulazeći u način imenovanja članova biračkih odbora, njihovu naprasnu smjenu, i to dan prije Općih izbora, ovo su sve elementi koji traže ponovno brojanje svih glasačkih listića u Glavnom centru za prebrojavanje i uz prisustvo posmatrača iz što više političkih stranaka ili nevladinih organizacija kako bi se tačno sagledalo činjenično stanje u izbornim rezultatima. Sa druge strane, ne bi smjelo proći nezapaženo ono što su članovi biračkih odbora i općinskih izbornih komisija radili nezakonito, pa se izborni rezultati mijenjanju gore-dole (križanje, dopisivanje, šaranje listića što bi neki nadležni organ svakako trebao utvrditi). To nije u redu, jer je to direktan udar na demokratsku volju građana. Zato je jako važno ovo sve riješiti, ali sada, a ne na nekim narednim izborima, jer legitimnost vlasti koja bi bila formirana na intrigantnim izbornim rezultatima, bila bi veoma upitna. Iz tih razloga, treba sve ovo tačno provjeriti i o tome obavijestiti javnost. Do tada, smatram kako su ovi izbori bili neregularni i da se različitim aktivnostima, sve to nastoji zataškati, jer je to sistem koji štiti sam sebe. Kako god, to je sistem kojeg plaćaju građani ove zemlje i imaju svako pravo da zahtijevaju zakonit i pošten rad.

Piše: dr Slaven Kovačević